Danska će imati najvišu dob za odlazak u mirovinu u Europi nakon što je parlament u četvrtak izglasao zakon kojim se granica podiže na 70 godina. Prijedlog je podržalo 81 zastupnik, dok je 21 bio protiv. Novi zakon primjenjivat će se na osobe rođene nakon 31. prosinca 1970. Trenutačna dob za umirovljenje u Danskoj u prosjeku iznosi 67 godina, ali za osobe rođene 1. siječnja 1967. ili kasnije već sada može doseći 69 godina.

Ministrica rada Ane Halsboe-Jørgensen izjavila je da je podizanje dobne granice nužno kako bi se i u budućnosti mogao osigurati “primjeren sustav socijalne skrbi za naredne generacije”. Prema službenim podacima danske statističke službe, Danska ima gotovo 6 milijuna stanovnika, od kojih je oko 713.000 u dobi između 60 i 69 godina, a 580.000 između 70 i 79 godina.

Potop na tržištima

Trump zaprijetio carinama od 25% na iPhone i 50% na robu iz EU, burze u slobodnom padu

U petak je danska udruga osiguravatelja i mirovinskih fondova F&P u priopćenju navela da posljednjih godina raste broj Danaca koji ostaju raditi do – i nakon – dobi za umirovljenje. Prema podacima F&P-a, u Danskoj trenutačno radi oko 80.000 osoba starijih od zakonske dobi za mirovinu. Razlozi za to su, kažu, povoljni gospodarski uvjeti, fleksibilniji poslodavci, bolji financijski poticaji te sve veća želja za nastavkom rada.

– Dobra je vijest da su mnogi Danci ne samo zdravi, već imaju i volju nastaviti raditi – čak i nakon što navrše dob za ostvarivanje prava na mirovinu – izjavio je Jan V. Hansen, direktor sektora za mirovine pri F&P-u. – Iako se mnogima ideja o povećanju dobi za mirovinu na 70 godina do 2040. može činiti obeshrabrujućom, podaci jasno pokazuju da sve više Danaca ostaje u svijetu rada dulje nego prije – dodao je.

S druge strane, lijeva Radikalno-zelena alijansa oštro je kritizirala odluku, nazvavši je na Facebooku “nerazumno visokom”, posebno u kontekstu “izvrsnih mirovinskih uvjeta” koje uživaju mnogi ministri, a koji mogu u mirovinu već s 60 godina. – To je neshvatljivo. Ne može se objasniti, niti se može opravdati – poručio je zastupnik stranke Pelle Dragsted, upozorivši da su učitelji, građevinski radnici i mnogi drugi u fizički zahtjevnim zanimanjima već poručili da ne mogu raditi do te dobi.

Danska je prva europska zemlja koja je zakonski odredila mirovinsku dob iznad šezdesetih, što je svrstava među zemlje s najvišom dobnom granicom za mirovinu na svijetu – izjednačenu s Libijom. U Francuskoj je prošle godine više od milijun ljudi prosvjedovalo protiv povećanja dobi za mirovinu na 64 godine – što je i dalje šest godina manje od nove danske granice.

Kina je u rujnu 2023. izglasala zakon kojim će se mirovinska dob za muškarce povisiti s 60 na 63 godine, a za žene s 50 i 55 na 55 i 58 godina, ovisno o zanimanju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu dob za mirovinu raste na 67 godina između 2026. i 2028., s mogućnošću daljnjeg podizanja na 68. U Sjedinjenim Američkim Državama situacija je slična, ali neki oblici socijalne pomoći dostupni su već od 62. godine. Poboljšano zdravlje u starijoj dobi, dulji životni vijek i rad na daljinu omogućili su mnogim Amerikancima da ostanu zaposleni i u poznijim godinama. No, istraživanja pokazuju da je često upravo manjak novca ono što ih potiče na dulji ostanak u svijetu rada.

Od lokalnog pogona do europskog uzora

Kako je tekstilna tvrtka iz Preloga postala simbol održivosti i moderne proizvodnje

Sigurnosna rješenja

Tisuće tvrtki morat će se prilagoditi novim EU pravilima – jeste li među njima?