Ono što se do prije nekoliko godina činilo nezamislivim, ove se godine i službeno dogodilo. BYD je prodajom nadmašio Teslu i tako otpočeo novu eru u razvoju električnih vozila. Kineski proizvođač električnih vozila BYD nastavlja impresivan uzlet – u prva tri mjeseca ove godine prodao je čak 60 posto više vozila nego u istom razdoblju lani, dok njegov glavni konkurent Tesla klizi nizbrdo.
Tvrtka iz Shenzhena u prva tri mjeseca 2025. prodala je nešto više od milijun tzv. vozila na novu energiju – u to spadaju potpuno električni automobili, hibridi i gospodarska vozila – pokazuje najnovije izvješće. Samo prodaja potpuno električnih modela skočila je 39 posto, na više od 416.000 vozila.
BYD-u ovo nije prvi rekord. Objavili su godišnji prihod od čak 107 milijardi dolara. Za usporedbu, Tesla je u 2024. ostvarila 97,7 milijardi dolara prihoda, a prvi put u povijesti zabilježila i pad godišnjih isporuka.
Više od 90 posto BYD-ovih vozila i dalje završava na domaćem, kineskom tržištu, a samo 10 posto izvozi se u inozemstvo. Upravo zato ulagači i analitičari s optimizmom gledaju na potencijal daljnjeg rasta tvrtke, posebno sada kad se širi po Europi, jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi. U Europi BYD već gradi dvije tvornice, a Tesla ondje bilježi ozbiljne probleme. Prema podacima europskih proizvođača automobila, Teslina prodaja u Europi u veljači pala je oko 40 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine.
Prošlog tjedna osnivač i šef BYD-a Wang Chuanfu poručio je kako u ovoj godini planiraju povećati ukupnu isporuku vozila za skoro 30 posto, a izvoz gotovo udvostručiti – na više od 800.000 vozila.
BYD u međuvremenu niže i tehnološke novitete. Prošlog mjeseca predstavili su novu tehnologiju punjenja baterija kojom, tvrde, u samo pet minuta mogu dodati 400 kilometara dosega – više nego što Tesla uspijeva u tri puta duljem vremenu. U veljači su uveli i napredni sustav pomoći u vožnji koji parira Teslinoj funkciji Full Self-Driving, ali kod BYD-a dolazi bez dodatne doplate za većinu modela.
Što je BYD?
U kineskom gradu Shenzhenu 1995. godine osnovao ga je Wang Chuanfu. BYD je najveći kineski proizvođač automobila. Svoje električne taksije, autobuse i druga vozila izvozi na tržišta Europe, Južne Amerike, jugoistočne Azije i Bliskog istoka.
BYD je prošle godine dostigao 32 posto ukupne prodaje novih energetskih vozila u Kini, daleko nadmašujući Teslin tržišni udio od 6,1 posto. BYD proizvodi električne automobile i hibride, dok Tesla proizvodi samo potpuno električna vozila. Dok su BYD-ove isporuke električnih vozila (1,76 milijuna) bile neznatno manje od Teslinih, investitori i analitičari optimistični su kad je riječ o potencijalu BYD-a za širenje u inozemstvu. Samo 10 posto BYD-ovih vozila izvezeno je na inozemna tržišta.
Iako mnogi misle da BYD znači Build Your Dreams, Wang je u intervjuu za Tencent rekao da kratica izvorno nije imala takvo značenje. Bila je to jednostavno kombinacija triju kineskih znakova “bi ya di”. Slogan Build Your Dreams osmišljen je poslije u marketinške svrhe.
BYD-ova najprodavanija osobna vozila su Qin i Song, ponajprije zbog svoje pristupačnosti. Qin je kompaktna limuzina, dostupna kao plug-in hibrid i kao potpuno električni model, dok Song nudi liniju kompaktnih crossover SUV vozila. Za razliku od Tesle, koja se pozicionirala kao premium brend, BYD je svoj uspjeh izgradio na cjenovnoj pristupačnosti. Osnovni modeli u Kini stoje nešto više od 10.000 dolara, dok se Teslin najjeftiniji Model 3 prodaje za više od 32.000 dolara. Iako BYD-ova osobna vozila tek trebaju doći na američko tržište, njegovi električni autobusi već su u prometu u Kaliforniji.
Tko je Wang Chuanfu?
Wang je rođen 1966. u seoskoj obitelji u pokrajini Anhui u istočnoj Kini. Njegovi su roditelji umrli mladi, pa je ostao siroče kao gimnazijalac. Wangu je u odrastanju pomogao stariji brat. Diplomirao je na Institutu za istraživanje obojenih metala u Pekingu, gdje je i magistrirao. Institut je poslije osnovao tvrtku za razvoj baterija u Shenzhenu i poslao ga tamo na rad.
Wang je ubrzo osjetio svoju priliku. Pokrenuo je BYD s 20-ak suradnika i 350.000 dolara koje je posudio od jednog rođaka. Brzo je postigao uspjeh, iskoristivši jeftinu kinesku radnu snagu i preokrenuvši industriju baterija kojom su dominirale japanske tvrtke.
Wang je slijedio svoje instinkte i 2003. godine ušao u automobilsku industriju kupnjom posrnulog državnog proizvođača automobila za 38 milijuna dolara. Investitori su bili zabrinuti, zbog čega su dionice tvrtke pale više od 30 posto. Ali Wang se nije pokajao.
Proizvođač automobila kojeg je kupio imao je malo toga ponuditi u tehnološkom smislu, pa je kupovao rabljene automobile iz cijelog svijeta i rastavljao ih kako bi ih proučio.
“Toyota je svjetski proizvođač automobila broj jedan, vrijedi učiti od njezine izrade, dizajna i proizvoda. Samo stojeći na njezinim ramenima možemo dosegnuti nove visine”, rekao je Wang u intervjuu za Tencent. Pokazalo se da je bio u pravu. Godine 2008. privukao je 230 milijuna dolara investicije od Warrena Buffetta, čija mu je podrška donijela i svjetsku pozornost.
Usporedba baterije BYD-a i Tesle
Možda najbolji pokazatelj usporednog razvoja BYD-a i Tesle jest najvažniji dio električnog automobila – baterija. Razvoj e-vozila snažno se naslanja na razvoj same baterije. Jer ona je, na početku i kraju priče, srž samoga “zelenog” automobila. Mogućnost odnosno brzina punjenja, dosezi, otpornosti na ekstremne hladnoće i pregrijavanja, količina dopunjavanja… sve su to čimbenici oko kojih znanstvenici razbijaju glave. Pa tko onda na kraju proizvodi najbolju bateriju?
Njemački znanstvenici proveli su dubinsku analizu BYD-ovih i Teslinih baterija. Jonas Gorsch, istraživač u proizvodnom inženjerstvu za komponente e-mobilnosti na Sveučilištu RWTH Aachen u Njemačkoj, glavni je autor studije, koju je proveo s kolegama sa sveučilišta. U studiji su analizirane baterije obje marke.
Izmjerili su baterije, izračunali kako su i od čega su napravljene te usporedili troškove komponenti kao i električne i toplinske performanse. Svaka baterija izrađena je od tzv. baterijskih članaka, neki ih zovu i ćelijama.
Tako, primjerice, neke Tesline baterije sadrže 6831 baterijski litij-ionski članak raspoređen u 11 slojeva. “Bili smo iznenađeni što nismo pronašli sadržaj silicija u anodama nijedne ćelije (bilo koje marke), posebno u Teslinoj ćeliji, budući da se silicij u istraživanjima općenito smatra ključnim materijalom za povećanje gustoće energije”, rekao je Gorsch.
Obje marke koriste litij-ionske baterije: svaki Teslin članak napravljen je od litij nikal mangan kobalt oksida (zvanog NCM811), a svaki članak BYD Blade Battery napravljen je od litij željezo fosfata (LFP), prema Gorschu. Svaki Teslin članak gotovo je osam puta manji od BYD-ovih, s mnogo većom gustoćom energije: 1,5 puta većom težinom i 1,8 puta većom zapremninom.
Tesla također koristi lasere za zavarivanje elektroda; BYD koristi i lasere i ultrazvuk. Ali postoje sličnosti: iako su BYD članci mnogo veći od Teslinih članaka, udio “pasivnih” dijelova članaka, kućišta i drugih komponenti bio je sličan u obje.
Ali zapravo sve se svodi na performanse. Istraživači su otkrili značajne razlike u brzini punjenja obiju vrsta baterija u odnosu na njihov maksimalni kapacitet, nazvan C-rate. “BYD Blade članci pokazali su upola manje gubitke energije po volumenu od Teslinih članaka”, kaže Gorsch.
Istraživači su zaključili da su Tesline baterije usmjerene na visoku energetsku gustoću i performanse, dok je BYD-ov prioritet bio volumenska učinkovitost i korištenje jeftinijih materijala. Općenito, prema Gorschu, BYD-ova baterija bila je učinkovitija jer se bolje nosila s pregrijavanjem.
Kinesko tržište najveće na svijetu
Kina ima ključnu ulogu u prelasku s automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem na automobile s električnim pogonom. Kina je kudikamo najveće tržište za ovu vrstu vozila, među ostalim zahvaljujući snažnoj državnoj potpori i vrlo konkurentnim modelima. No brzi rast ne ostvaruje se samo na domaćem tržištu već i u inozemstvu.
Najnoviji službeni podaci i procjene 42 proizvođača automobila iz cijelog svijeta pokazuju da je između siječnja i rujna 2024. globalna potražnja za potpuno električnim automobilima iznosila oko 7,2 milijuna primjeraka. Unatoč teškoćama s kojima se ta vozila susreću u zapadnom dijelu svijeta, ukupna proizvodnja električnih automobila porasla je 8,9 posto. Činjenica je da je jedini “motor” tog rasta bila Kina. Kineski proizvođači prodali su 20 posto više električnih vozila nego u istom razdoblju 2023. godine. To je prilično impresivan rezultat koji odražava stanje tamošnje industrije, za razliku od rastućih problema električnih automobila u Europi ili Sjevernoj Americi.
Što je doprinijelo tako brzom razvoju tržišta električnih automobila u Kini? Možda je najbolji odgovor na to pitanje dao Pan Jian, supredsjednik tvrtke CATL koja je najveći svjetski proizvođač baterija, koji je na panelu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu rekao da kineski proizvođači automobila izbjegavaju tradicionalni izraz EV (electric vehicle – električno vozilo) i umjesto toga koriste EIV ili electric inteligent vehicle (električno inteligentno vozilo). “Zapravo ih više ne zovemo EV. Zovemo ih EIV. ‘I‘ označava inteligentno”, rekao je Pan.
Razlog procvata kineskog tržišta
Pan je rekao da je razlog procvata kineskog tržišta električnih vozila to što postoji “savršen brak između E i I”. “E omogućuje I, tako da potrošačima nudi cijeli niz novih značajki koje se ne mogu ponuditi s tradicionalnim automobilima s motorom s unutarnjim izgaranjem”, rekao je.
Posljednjih je godina kinesko tržište električnih vozila u procvatu i doživjelo je priljev pristupačnih modela prepunih visokotehnoloških dodataka . U ožujku ove godine proizvođač pametnih telefona Xiaomi izbacio je svoju limuzinu SU7, koja košta od oko 30.000 eura i dolazi s naprednim značajkama autonomne vožnje i prepoznavanjem glasa koje vozačima omogućuje upravljanje kućanskim aparatima iz svog automobila, dok je EV startup Xpeng opisao svoj novi električni automobil P7+ (oko 26.000 eura), kao prvo vozilo “definirano umjetnom inteligencijom” na svijetu.
Kineski BYD prošlog je siječnja najavio da će potrošiti 14 milijardi dolara na tehnologiju umjetne inteligencije i autonomne vožnje za svoja vozila.
Zoe Zhang, analitičarka u energetskoj konzultantskoj tvrtki Rho Motion, rekla je za Business Insider da je pojam “EIV” postao široko uobičajen u Kini, a proizvođači automobila bore se da ostanu relevantni na brutalno konkurentnom tržištu električnih vozila u zemlji nudeći naprednije sustave i softver u kokpitu. Rekla je i da kineski proizvođači automobila mnogo ulažu u to da njihova električna vozila postanu inteligentnija i da izgrade vlastiti hardver, poput čipova.
“Lakše je ugraditi te inteligentne funkcije u električna vozila nego u tradicionalna vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem zbog čipova”, rekla je Zhang, dodajući da je to jedan od razloga zašto su se kineske tvrtke potrošačke elektronike poput Xiaomija i Huaweija okrenule električnim vozilima.
Budućnost je svijetla
Kinesko udruženje automobilske industrije je optimistično: tijekom ove godine udio električnih automobila u prodaji novih vozila lako će premašiti 50 posto. Automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem prilično brzo nestaju s kineskih ulica. Zašto?
Država potiče porast elektromobilnosti. Električna energija u Kini je “vrlo jeftina”, dok je nafta skuplja, kaže Cui Dongshu, stručnjak u Kineskom udruženju automobilske industrije. Peking već više od deset godina subvencionira kupnju električnih automobila. Iako su poticaji za izravnu kupnju ukinuti, porezne olakšice i dalje postoje.
Do kraja 2025. godine neće biti potrebno plaćati 10 posto poreza na kupnju električnih automobila. Mnogi gradovi olakšavaju registraciju električnih vozila. Osim toga, državna kvota za vozila na novu energiju (NEV) obvezuje tvrtke da proizvode sve veći udio električnih i hibridnih modela, izvještava DW.
Uspjeh je opipljiv: 2024. udio NEV-a na tržištu novih automobila dosegnuo je oko 47 posto, u usporedbi s 31,6 posto prethodne godine. Istodobno se ulažu ogromna sredstva u stanice za punjenje, mreže za zamjenu baterija i recikliranje baterija.
Osim toga, konkurencija je nemilosrdna. Teslin ulazak na kinesko tržište 2020. godine potaknuo je kineske proizvođače automobila na inovacije i optimizaciju troškova, kaže analitičar UBS-a Paul Gong. Električni automobil u Kini sada košta otprilike upola manje nego u zapadnom svijetu.
Rat cijenama traje već treću godinu. Gotovo svi veliki proizvođači nedavno su ponovno snizili cijene ili privlače kupce bonus programima. Posljedice: smanjene marže, gubici i višak kapaciteta. Stečajevi postaju sve češći.
Stoga su se 2024. godine brojne ambiciozne startup tvrtke morale zatvoriti. U prosincu – nedugo nakon što je izašlo na burzu – zajedničko ulaganje Jiuya, koje su pokrenuli tehnološki div Baidu i proizvođač automobila Geely, propalo je. Prije toga mnogi su proizvođači propali, ostavljajući za sobom nesigurne kupce i automobile bez servisne podrške ili ažuriranja softvera.
Među jasnim pobjednicima je BYD. Pristupačnim električnim modelima tvrtka je osvojila ukus masa. U prvom tromjesečju 2025. godine BYD je u Kini prodao gotovo 700.000 električnih i hibridnih vozila. Tržišni udio je oko 29 posto – više od sljedeća četiri najveća proizvođača zajedno. BYD je pretekao ne samo Teslu već i tradicionalne lidere u segmentu motora s unutarnjim izgaranjem.
Li auto također je zabilježio velik rast. Ova tvrtka specijalizirana za gradske SUV-ove u premium segmentu oslanja se na tzv. hibride s produljenjem dometa, gdje elektromotor pokreće vozilo, dok motor s unutarnjim izgaranjem puni bateriju. Tim je konceptom tvrtka udvostručila prodaju u 2024. i sada posluje profitabilno. Među uspješnima je Geely, koji uključuje brendove kao što su Zeekr i Lynk&Co.
Kineski brendovi sve više žele ući na strana tržišta. U Njemačkoj su, na primjer, prisutni BYD i Nio. Također se šire u Južnu Ameriku i jugoistočnu Aziju. Međutim, zbog straha od preplavljivanja tržišta jeftinim kineskim automobilima, EU, pa čak i Rusija – bliski kineski partner – pooštrili su trgovinske barijere. Stručnjaci očekuju da će izvoz kineskih električnih vozila ove godine rasti sporije.
Proizvođači se sada više usredotočuju na potrebe kineskih potrošača. Traženi su umrežavanje i digitalne nadzorne ploče – pametni telefon na kotačima. Analitičari stranim tvrtkama savjetuju da Kinu više ne gledaju samo kao proizvodni centar već i kao globalni centar za istraživanje i razvoj.
Prema predviđanjima industrije, do 2026. godine više od 60 posto sve prodaje bit će nova električna vozila.
