Kongresni centri neizostavni su dio metropola i gradova čak i puno manjih od Zagreba, širom svijeta – od Kanade koja ih ukupno prema nekom zadnjem popisu ima više od 40 do Novog Zelanda. I pored svih priča kroz nekoliko desetljeća, za Zagreb je on ipak ostao – neostvarena misija. Prošloga tjedna gradonačelnik Tomislav Tomašević, uoči lokalnih izbora najavio je projekt na koji se tako dugo čeka, objasnivši i zašto je važno, naročito poslovnoj zajednici, da glavni grad dobije centar?
“Da, projekt Kongresnog centra Zagreb koji ćemo realizirati na prostoru Zagrebačkog velesajma, uz Aveniju Većeslava Holjevca, predstavili smo nakon što je Grad Zagreb uspješno riješio 27-godišnji spor oko vlasništva zemljišta. Projekt realizacije kongresnog centra obećavao se desetljećima, a još 2005. proveden je i urbanističko-arhitektonski natječaj za lokaciju u Jukićevoj ulici.
Opće je poznato da Zagrebu kronično nedostaje sadržaj poput kongresnog centra kakav imaju brojni europski gradovi, i nakon desetljeća obećanja, došlo je vrijeme da se on izgradi. Prostor Zagrebačkog velesajma idealan je za tu svrhu, zbog položaja kojim se izbjegava stvaranje gužve u centru grada, a u isto vrijeme radi se o centralnoj gradskoj osi, blizu centra grada s jedne strane, ali i blizu zračne luke i autoceste s druge strane. Razvojem kongresnog centra postavljamo temelj jednoj cijeloj novoj industriji, koja je primarno do sada djelovala u sklopu pojedinih hotela i bila ograničena malim kapacitetima.
Razvojem kongresnog centra stvaramo pretpostavke za budući gospodarski razvoj Grada Zagreba. Važno je istaknuti da ulaganje u kongresni centar, osim ostvarivanja izravnih pokazatelja profitabilnosti, donosi i značajne neizravne koristi za lokalno gospodarstvo i društvenu zajednicu. Realizacijom ovog projekta potaknut će se povećanje potražnje za hotelskim, trgovačkim i ugostiteljskim uslugama, rast turističkih dolazaka, otvaranje novih radnih mjesta te jačanje prihoda lokalnih poduzeća.
Osim gospodarskih učinaka, projekt će doprinijeti i jačanju imidža grada kao atraktivne destinacije za poslovna i društvena događanja, te obogatiti kulturni i društveni život građana kroz organizaciju brojnih i raznovrsnih manifestacija unutar kongresnog centra. Međunarodni kongresi promiču međunarodnu razmjenu i imaju pozitivan utjecaj na znanost i istraživanje kao i razvoj cijelog gospodarstva”.
Takav kapitalan projekt sa svim najavljenim sadržajima na određen način mijenjat će i vizuru Novog Zagreba. Kako bi se upravljalo samom pripremom takvog megaprojekta i koje sve struke želite uključiti?
Očekujem da će razvoj kongresnog centra redefinirati sliku Novog Zagreba, pozicionirajući ga kao novo gradsko poslovno središte Grada Zagreba, ali i novo središte Novog Zagreba zbog novih mogućnosti za gospodarske i kulturne aktivnosti. Lokacija je idealno pozicionirana, na Aveniji Većeslava Holjevca, uz centralnu gradsku os, na reprezentativnom mjestu u gradu, nasuprot Muzeju suvremene umjetnosti, uz odličnu prometnu povezanost i pristup. Na pripremi projekta radi interdisciplinarni tim urbanista, arhitekata, pravnika i ekonomista uz jaku podršku Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba te Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Sam urbanistički natječaj će, nadamo se, privući najbolje i najkvalitetnije timove u razradi sadržaja koje planiramo na toj lokaciji, budući da uz kongresni centar predviđamo i zgradu kulturne namjene, hotel i zgradu poslovne namjene.
Kongresne centre, i to već dugo, još iz vremena bivše države, imaju i Ljubljana (Cankarjev dom) i Beograd (nedavno renovirani Centar Sava). Koliko su vam poznati uspješnost modela i poslovanja tih centara te koji su vam drugi primjeri služili u idejnoj projekciji kao dobar primjer?
U sklopu pripreme projekta izrađena je studija najbolje namjene, koja sadrži analizu 50 usporedivih kongresnih centara u Europi. Posebno su pažljivo analizirani kapaciteti kongresnih centara Messe Frankfurt, Bella Arena Kopenhagen, Stadthalle u Grazu, Convention Centre Dublin, HUNGEXPO Budimpešta, kongresni centar Lisabon, Prag i Sava Centar. Napravljeni su i obilasci najuspješnijih regionalnih primjera, uključujući Beč – trenutno vodeću kongresnu destinaciju.
Uvidi iz tih analiza značajno su oblikovali koncept budućeg centra. Velika pažnja je posvećena dimenzioniranju velike dvorane, te broju manjih dvorana i sala za sastanke. U fokusu urbanističko-arhitektonskog rješenja bit će i efikasno upravljanje troškovima, uz minimiziranje fiksnih troškova i fleksibilnost korištenja prostora. Također smo iz iskustva drugih gradova naučili da je, uz izgradnju modernog kongresnog prostora, jednako važno uložiti u sustavno i koordinirano brendiranje Zagreba kao kongresne destinacije, kao i na povećanju broja direktnih zračnih linija prema strateškim tržištima.
U velikoj mjeri kongresni centri širom Europe i svijeta vezani su upravo za izložbene, velesajamske prostore. Što cijeli projekt znači za Zagrebački velesajam?
Kongresni centar vidimo kao fokalno mjesto razvoja konferencijskog turizma, novih javnih i kulturnih sadržaja za Zagrepčane, te poslovanja privatnog sektora. Kao što kažete, postoji značajna sinergija sajmova i kongresnih centara, pa tako većina sajmova u Europi zapravo sadrži i veliki kongresni centar. Zagrebački velesajam će time dobiti značajnu novu komponentu poslovanja, dodanu vrijednost za svoje klijente, a to je mogućnost organizacije velikih događanja. Objekt će biti opremljen naprednom tehnologijom, s glavnom dvoranom kapaciteta 2500 sjedećih mjesta, manjom dvoranom od 600 mjesta i još šest modularnih dvorana od po 150 mjesta, prostore za sastanke, VIP i press prostore.
Izgradnja novog kongresnog centra sigurno će povući jedan dio događanja iz prostora Zagrebačkog velesajma, ali će isto tako otvoriti mogućnost organizacije puno većih događanja za koje do sada u Zagrebu nije bilo prostora. Naš je cilj otvoriti Zagreb za velike poslovne skupove i kongrese, pozicionirati Zagreb kao regionalno poslovno središte, povećati prihod od turizma, povećati broj turističkih dolazaka, i smanjiti sezonalnost korištenja hotelskih kapaciteta. Cilj razvoja kongresnog centra je dodavanje nove vrijednosti cijelom gospodarstvu Grada Zagreba.
Lokacija na mjestu današnjeg velikog šljunčanog parkinga, koji je često naročito u vrijeme velikih sajmova krcat, povlači očekivano pitanje parkiranja za potrebe većeg broja posjetitelja. Imate li viziju kako biste to riješili?
Samo za Kongresni centar planirano je 600 parkirnih mjesta, a prema dostupnim podacima, na velike kongrese u prosjeku od deset posjetitelja, njih osam dolazi avionom. Stoga je pozicija novog Kongresnog centra na Zagrebačkom velesajmu tim značajnija, jer je osiguran brz transfer do zračne luke, a bez stvaranja prometnih gužvi u užem centru grada. No, svjesni smo potreba za parkingom, kako postojećih korisnika, tako i novih koje ćemo privući širenjem i uvođenjem novih sadržaja. Program urbanističkog natječaja sadržavat će i te potrebe, odnosno imat će zadatak da sagleda i ponudi najbolja rješenja vezano uz parkiranje.
Je li to prilika da na tragu svjetskih trendova, ne samo u smislu održivosti gradnje već i budućnosti turizma, dobijemo potpuno zelene, eko-objekte?
Grad Zagreb u svoje infrastrukturne kapitalne investicije ugrađuje zelene smjernice, koje su izrađene u suradnji s REGEA-om, te ćemo ih svakako primijeniti i u ovom projektu. To uključuje na primjer LED rasvjetu, prirodnu ventilaciju, pametne sustave upravljanja energijom, korištenje energije iz obnovljivih izvora, pristup javnom prijevozu, biciklističkoj infrastrukturi i pješačkim zonama, zero waste politiku, korištenje višekratne ambalaže i povratnih čaša/tanjura. Svjesni smo također da tvrtke sve češće postavljaju konkretne ekološke zahtjeve kod organizacije kongresa i poslovnih događaja, koje se odnose na primjer na prakse poput smanjenja otpada, korištenja održivih materijala, minimiziranja ugljičnog otiska te promicanja lokalne ekonomije. O svemu ćemo tome voditi računa u razvoju ovog kongresnog centra.
Kome bi sve bio namijenjen Kongresni centar? Imate li projekcije koliko bi dana kroz godinu bio u pogonu?
Kongresni centar bio bi središnje mjesto za velike poslovne kongrese i konferencije u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i za kulturne događaje, poput koncerata i velikih produkcija mjuzikala. Analiza je pokazala kako se može očekivati oko 190 događanja godišnje. Predviđa se da će prosječna popunjenost dvorane iznositi 60 posto tijekom prve godine poslovanja, uz postupni rast na 70 posto u trećoj godini i održavanje te razine u narednom razdoblju.
Koliko bi radnih mjesta cijeli kompleks u perspektivi mogao generirati, a koliko prihoda?
Očekujemo da bi Kongresni centar imao između 40 i 50 zaposlenih. No pored toga, s obzirom da prema iskustvima Velesajma na organizaciji većih događanja dnevno radi i dodatnih 200 zaposlenika, prilikom organizacije svakog događanja po potrebi se angažira specijalizirane radnike i tvrtke. Dodatni komercijalni i kulturni sadržaji koji se planiraju na tom prostoru također će generirati nova zapošljavanja, a multiplikator samo kongresne aktivnosti na lokalnu ekonomiju varira između 4 i 12 puta u odnosu na iznos uložen u sam kongres.
Možete li već sada procijeniti koliko bi cijela investicija mogla iznositi?
Uz Kongresni centar, kao javnu investiciju, na prostoru Zagrebačkog velesajma predviđa se izgradnja prostora za kulturne sadržaje, također kao javna investicija. U planu je i izgradnja poslovnog prostora i hotela, koji su predviđeni kao privatne investicije. Trenutna procjena gradske investicije u Kongresni centar je 51 milijun eura bez PDV-a, uz početak izgradnje 2027. godine i planirano otvaranje novog centra 2029. Međutim ukupna investicija će biti veća jer se razmatra razvoj raznovrsnih komercijalnih sadržaja, poput hotela koji vidimo kao privatnu investiciju. Spomenuo sam i dvoranu za kulturne sadržaje koju Grad Zagreb planira također kao javnu investiciju na toj lokaciji. Želimo, dakle, stvoriti dinamični poslovno-komercijalni prostor koji će značajno doprinijeti atraktivnosti te lokacije, kao svojevrsno novo središte Novog Zagreba.
Urbanisti i arhitektonska struka godinama su predlagali rješenja za Novi Zagreb i pametnu revitalizaciju prostora oko Save pa je sve završavalo u košu. Je li ovo na određen način ispravljanje nepravde prema njima i vjerujete li da neće sad ostati po strani?
Svakom našom investicijom trudimo se dužnu pažnju dati struci, čemu u prilog govori i broj raspisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja za građevine javne i društvene namjene u vlasništvu Grada. To je kao što znate tema oko koje se ne slažemo s nadležnim Ministarstvom u procesu donošenja Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Izuzetno smo svjesni vrijednosti prostora u urbanom tkivu grada i potrebe da se njegov daljnji razvoj promišlja, pa prema tome svakoj gradskoj investiciji pristupamo s takvim stavom.
